9,20 €
Službena župna suvenirnica Međugorje. Autentični proizvodi s blagoslovom župe – dostupni hodočasnicima diljem svijeta od 2015. godine. Službena župna suvenirnica Međugorje. Autentični proizvodi s blagoslovom župe -dostupni hodočasnicima diljem svijeta od 2015. godine.
O autoru
Mile Mamić, red. prof. u miru, rođen je 25. srpnja 1944. u Santa Maria di Leuca (Italija). Osnovnu školu završio je u Lišanima Ostrovičkim, a klasičnu gimnaziju kod franjevaca u Sinju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij Hrvatskoga jezika i književnosti te Latinskoga jezika i rimske književnosti. Diplomirao je 1973. Magistrirao je 1980., a doktorirao 1991. Od godine 1973. do1994. bio je stalno zaposlen u Zavodu za (hrvatski) jezik u Zagrebu. U međuvremenu bio je lektor za hrvatski jezik na sveučilištu u Münsteru i Leipzigu, zatim gostujući profesor na sveučilištu u Münsteru i Budimpešti. Godine 1994. izabran je za izvanrednoga profesora za Suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru, a godine 1999. za redovitoga profesora. Godine 2005. izabran je u trajno zvanje.
Autor je i suautor nekoliko vrlo vrijednih knjiga. Spomenut ćemo samo knjigu Temelji hrvatskoga pravnog nazivlja (Zagreb, 1992. i 2., prošireno izdanje 1999.) i Jezični savjeti (Zadar, 1997. i 2. izdanje 1998.) Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima u domovini i inozemstvu. Više od 20 godina bio je jedan od triju/troje urednika časopisa Jezik (Zagreb). Bio je član nekoliko stručnih odbora. Objavio je pedesetak znanstvenih i više od 400 stručnih radova i sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Održao je mnogo predavanja o hrvatskom jeziku na različitim razinama, pa i na nekoliko stranih sveučilišta (München, Münster, Berlin, Trier, Bamberg, Köln, Würzburg, Kiel, Hamburg, Marburg, Göttingen, Erlangen, Regensburg, Oldenburg, Budimpešta, Szombathely, Ljubljana …). Bio je koordinator Vjesnikova jezičnog savjetnika i redoviti suradnik emisije Govorimo hrvatski Prvoga programa Hrvatskoga radija. Imao je stalnu jezičnu kolumnu u tjedniku Hrvatski list, kasnije Hrvatski tjednik. Bio je voditelj znanstvenoga projekta Hrvatsko pravno nazivlje kodifikacijskoga razdoblja, iz čega je proizišla knjiga Hrvatsko pravno nazivlje (Zadar, 2004.). Kao stručnjak za hrvatsko pravno nazivlje bio je nekoliko godina stručni član Odbora za zakonodavstvo Zastupničkoga doma Hrvatskoga sabora. Također je jedan od rijetkih jezikoslovaca koji se intenzivnije bavi i hrvatskim kršćanskim nazivljem, o čemu je objavio knjigu Hrvatsko kršćansko nazivlje (Split, 2004.). Bio je član prvoga i drugoga Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Bio je nekoliko godina predstojnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu u Zadru i jedan semestar vršitelj dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta u Zadru. Bio je član Senata Sveučilišta u Zadru. Na redovitom studiju predavao je Suvremeni hrvatski jezik, na poslijediplomskom Nazivoslovlje (Terminologiju). Više od 12 godina predavao je Suvremeni hrvatski jezik kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je predavao i na poslijediplomskom studiju. Utemeljitelj je i stručni voditelj Škole hrvatskoga jezika u Zadru, gdje se održavaju razni tečajevi za strance i potomke naših iseljenika. Škola je proslavila 20 godina rada. Dobitnik je državne nagrade za znanost, tj. za popularizaciju i promidžbu hrvatskoga jezika.
Suradnik je Glasnika mira u Međugorju, gdje vodi kolumnu Hrvatsko kršćansko nazivlje. Kao jezikoslovac suradnik je Hrvatskoga katoličkog radija u Zagrebu i Radiopostaje „Mir“ Međugorje.
O knjizi
Mamić je kao jezikoslovac usredotočen na riječi, nazive. Ali te riječi, ti nazivi kojima se u svojem istraživanju bavi imaju svoje značenje, svoj smisao, svoju povijest, suodnos s nazivima drugih naroda. Ponirući u sve to, autor ide duboko i u biblijsku povijest, u povijest kršćanstva, u nastanak nekih pojmova i njima odgovarajućih naziva u hrvatskom jeziku, jezicima koji su nam bili uzor i drugim jezicima koji su se obogaćivali iz jednakih izvora. Tako u mnogim pitanjima dolazi do aramejskoga (kao jezika Isusova djetinjstva), grčkoga kao novozavjetnoga jezika i latinskoga, koji je služio kao predložak za nastanak mnogih naziva u zapadnom kršćanstvu.
Da bi svoje jezično-duhovno promišljanje učinio zanimljivijim, on razgovara s čitateljem, potiče ga na promišljanje, navodi ga na zaključak. Radosnu vijest, kojom je često oduševljen, želi podijeliti s čitateljem, obraćajući mu se zanosno s: „brate“, „sestro“, „prijatelju“.
U svoje promišljanje Mamić vješto unosi mnoge anegdote iz svojega ili tuđeg života. U mnogim člancima „progovaraju“ rane njegova djetinjstva, čije ožiljke nosi i u staračkoj dobi. Kako kaže, partizani su mu digli oca u rat, kasnije ga zarobili u Bleiburgu i ubili. Otac je znao da se Mile treba roditi, ali se nisu vidjeli. Mile u bezuvjetnom praštanju vidi jedini pravi lijek: „Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!“ Zato i želi ovu knjigu posvetiti „svom ćaći Josi, bleiburškom mučeniku“. Drži se one Nazorove: „Njih mrtvih ja sam živi spomenik.“ (fra Ivan Dugandžić)
Iz pera autora
U proljeće 2015. godine Uredništvo Glasnika mira u Međugorju zamolilo me za suradnju i povjerilo mi kolumnu Hrvatsko kršćansko nazivlje. Nakon četverogodišnje suradnje počeo sam razmišljati o knjizi. Veći broj članaka prati crkvenu, liturgijsku godinu, svetkovine, blagdane, spomendane itd. Ali se uz te „vezane“ teme našlo mjesta i za „slobodne, nevezane“ teme. Zato je knjiga podijeljena u dva dijela: . ČLANCI U VEZI S CRKVENOM GODINOM I BLAGDANIMA te OSTALI ČLANCI
Neka vam ovi jezični savjeti u obliku duhovne misli budu ugodno štivo i pomognu vam u proširivanju jezične i vjerske kulture. Neka vas prati Božji blagoslov i nježni Marijin pogled i osmijeh kao što je i mene pratio dok sam ovo pisao. Uživajte na putu spasenja!
Teme
A. ČLANCI U VEZI S CRKVENOM GODINOM I BLAGDANIMA
B. OSTALI ČLANCI
Nakladnik: ICMM
Autor: Mile Mamić
Jezik: Hrvatski
Godina izdanja: 2020.
Format: 220 x 160
Broj stranica: 256
9,20 €
